Naša predavačica Julijana Mladenovska-Tešija provela je istraživanje o politikama nenasilja i lokalnim izborima 2021. u suradnji s ustanovom Politike nenasilja (UPN) iz Osijeka te partnerskim organizacijama RAND, Sesvete i Miramida, Buje. Predstavljanje rezultata je bilo organizirano 12. svibnja 2021., 11.00 sati putem Zooma uz podršku Zaklade Friedrich Ebert iz Zagreba.
Jedan od zaključaka istraživanja je i taj da sve više ljudi zabrinutih za budućnost života na našoj planeti kao i kulturom nasilja prisutnom u hrvatskom društvu uključuje se u aktivnu lokalnu politiku. Oni smatraju da politički kompromisi otvaraju vrata nepotizmu i korupciji, da je nasilje prisutno na svim razinama našeg društva i da je promjena moguća putem snažnijeg uključivanja građana u procesima donošenja odluka i prepoznavanja nenasilja kao alata dijaloga i otpora.
U istraživanju sudjelovalo 95 ispitanika, 55 političkih aktivista i 40 predstavnika organizacija civilnog društva te Foruma mirotvornih škola, iz 29 gradova diljem Hrvatske. „Pozitivno iznenađuje slaganje ispitanika (89,2%) s tvrdnjom da povezanost, djelovanje i dobrobit su stupovi održivog razvoja: povezani smo u jednom ekosustavu za koji trebamo preuzeti odgovornost, u kojem trebamo djelovati imajući u vidu održivi razvoj, te ostvarenje kvalitete života i opće dobrobiti. Raskorak međutim, postoji u tome što se nenasilje prihvaća kao briga za ljude i život, no da je ono u realnosti teško ostvarivo, a povezano je s percepcijom hrvatskog društva kao onog koje njeguje i potiče nasilje”, rekla je Mladenovska-Tešija. To znači da se nenasilje kao mehanizam djelovanja treba i poučavati i primjenjivati, kako bi postalo alatom za pronalaženje kreativnih rješenja u odnosu na lokalne probleme. „Ako pogledamo Novi zavjet, vidjet ćemo zapravo da je nenasilje Isusov modus operandi, pa se stoga Novi zavjet uzima kao temelj mirovnih politika. I premda nasilje nije, kako to ističe Volf, dominantna tema već pozadina u Novom zavjetu, bez njega je zapravo nezamisliv središnji događaj Novog zavjeta. No, to ne trebamo shvatiti kao poziv da sudjelujemo u perpetuiranju nasilja u našem društvu ili crkvama: da citiramo Volfa, Razapeti Mesija nije prikriveno ozakonjenje sustava terora, nego njegova najradikalnija subverzjja,” rekla je Mladenovska-Tešija.
Istraživanje ohrabruje jer ukazuje da u našem društvu postoji pozitivni kapital prepoznavanja nenasilja te da je nenasilje potrebno i proučavati i koristiti kao aktivnog mehanizma djelovanja protiv nasilja na svim razinama.
